PROZRAČIVANJE PROSTORA – KAKO I ZAŠTO?

Jesi li i ti zaboravio važnost redovitog i pravilnog prozračivanja prostora? Ta jednostavna radnja ima neizmjernu važnost u očuvanju tvog zdravlja na način da pomaže u:

1. BORBI PROTIV VLAGE : Svakodnevne aktivnosti i tjelesni procesi čovjeka poput  disanja, znojenja, kuhanja, kupanja, sušenja rublja, grijanja uzrokuju nastanak prekomjerne vlage u kućanstvu. Jedna prosječna četveročlana obitelj minimalno proizvede  oko 12 litara vode u obliku vodene pare. Treba znati da vlagu  stvaraju i kućni ljubimici te sobno bilje. Posljedice vlage su plijesni koje mogu izazvati alergije, gljivične infekcije pluća, otežano disanje i ostale respiratorne probleme. Prvi znak prekomjerne vlage u zraku su orošeni prozori, a potom zidovi koji su na dodir vlažni.  Iako se čini kontradiktorno, ali prozračivanjem zapravo povećavamo efikasnost grijanja jer je lakše zagrijati suhi nego vlažni zrak. Na taj način ostvarujemo pozitivan efekt i na financije.
2. BORBI PROTIV VIRUSA I BAKTERIJA . Danas važnije nego ikad vrlo je važno imati na umu da je rizik prijenosa COVID-a te ostalih virusa i bakterija prema stručnjacima 20x veća u unutarnjim nego vanjskim prostorima. Ljudi kašljenjem i kihanjem  ispuštaju viruse i bakterije mikroskopskih veličina u zrak. Oni su dovoljno lagani i putuju zrakom preko našeg ručka, čaša, pića, telefona… Tijekom vremena njihova se koncentracija povećava, naročito u ustajalom i vlažnom zraku koji je plodno tlo za razvoj bakterija i virusa te opasnost postaje sve veća.  Stoga, ukoliko se samo malo više potrudimo, možemo značajno smanjiti rizik. Prema Svjetskom Centru za Istraživanje Čistog Zraka    (GCARE) prozračivanje prostora bi trebao biti prioritet u očuvanju od virusa.
3. SVJEŽ I ČIST ZRAK– Svi lako prepoznamo ustajali zrak. On je težak, zagušljiv i – ne miriše na dobro. U takvom zraku nalaze se brojni štetni plinovi i čestice koji nastaju raznoraznim ljudskim aktivnostima i korištenjem različitih kemikalija poput ljepila, duhana, svijeća, plinova, ali i samim disanjem. Zrak koji je više od 3 puta udisan postaje takoreći „mrtav“. U njemu je koncentracija C02 veća od količine kisika i time postaje štetan za ljudsko zdravlje. Ustajali zrak  izaziva iritaciju grla, suzenje očiju, otežano disanje, iscrpljenost, umor i glavobolje te smanjenje imuniteta. Nasuprot tome, svjež i čist zrak nas puni energijom, smanjuje simptome alergije, podiže raspoloženje i imunitet, a dokazano je da boravak na svježem zraku povećava i kvalitetu sna. Ukoliko živiš u gradu i misliš da je vanjski zrak zagađeniji od unutarnjeg, nemaš razloga za brigu. Prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša SAD-a (EPA), unutarnji zrak je manje kvalitete od onog vanjskog, ponekad i do 100 puta. Vanjski zrak je najmanje zagađen prije 10h i poslije 21h te barem tada iskoristi priliku i pusti dašak svježine u svoj dom. 

PRAVILNO PROZRAČIVANJE PROSTORA

Prema stručnjacima iz Prolufta, potrebno je više puta dnevno prozračiti prostor, barem ujutro i navečer. Objasnili su kako to učiniti na najpravilniji I učinkovitiji način. Prozor i vrata sobe bi trebali biti širom otvoreni nekoliko minuta. Time će toplina, vlaga i „iskorišteni“ zrak biti zamijenjeni hladnim, suhim i „svježim“ vanjskim zrakom. Zidovi neće biti ohlađeni u tako kratkom vremenu, te će soba opet ubrzo biti ugodno topla. Tokom prozračivanja ventili radijatora bi trebali biti zatvoreni.

Savjeti za prozračivanje

• Ne stavljajte ništa na prozorske klupice, što se ne može brzo ukloniti (neće vam se dati svaki put micati stvari).
• Trebalo bi prozračivati prostor i kod kišnog te maglovitog vremena. Kod hladnijih vanjskih temperatura, vlaga će svejedno izaći iz prostorije.
• Nemojte hladiti prostorije koje se baš ne koriste (kao što su spavaće sobe).
• Lagano grijanje zagrijava zrak i zidove prostorije koji mogu poprimiti vlagu. Prozračivanjem se smanjuje vlaga.
• Imajte zatvorena vrata od hladnijih prostorija, jer bi se vlaga iz toplije, mogla preseliti u hladniju prostoriju i tamo kondenzirati.
• Veći namještaj ne postavljajte blizu zidova (osobito na vanjsku sjevernu stranu) kako se vlaga ne bi kondenzirala na njima.
• Zavjese bi trebale biti odmaknute od zidova kako bi zrak mogao strujati iza njih (izbjegavajte teške i debele dekore ako imate pretjeranu vlagu).
• Nemojte postavljati radijatore bez razmaka od zida, to dovodi do mogućnosti gubitka topline.
• Izbjegavajte sušenje rublja zimi u stanu (mokro rublje izrazito povećava vlažnost zraka).